Planine

Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja. Mlada su uglavnom strmija i viša, a stara blaža i niža.

Planine nastaju i oblikuju se tektonskim procesima koje dijelimo na endogene ili unutrašnje (sizmička i vulkanska aktivnost) i egzogene ili vanjske (erozija, denudacija, korazija).

Sedam glavnih dijelova, ili ploča, koji tvore Zemljinu koru, guraju se preko Zemljine kugle brzinom rasta nokta, ali silom koju ljudski um ne može pojmiti. Svaka od njih predstavlja kontinent ili ocean. Budući da Zemljine ploče neprekidno plove planetom stalno udaraju jedna o drugu. Upravo u tim sudarima nastaju veliki planinski lanci. Zamislite kako se papir gužva i savija pod horizontalnim silama. Tako i zemljina površina odgovara na pomjeranja, samo što su djelujuće sile nemjerljivo veće.

Najveći planinski lanci svijeta su: Himalaja s najvišim vrhom svijeta Mount Everestom iliti Chomolungmom iliti Sagarmathom (8850 m) te još 13 vrhova viših od 8000 metara (K-2, Lhotse, Cho Oyu, Annapurna, Broad Peak, Dhaulagiri, Gasherbrum I, Gasherbrum II, Kangchenjunga, Makalu, Manaslu, Nanga Parbat, Shishapangma), Kordiljeri (Rocky Mountains), Ande s najvišim vrhom Aconcaguom, Alpe, Kavkaz, Kilimanjaro i dr.

Europom dominiraju Alpe, čiji su najviši vrhovi Mont Blanc (4810 m), Monte Rosa, Matterhorn, Jungfrau, Grossglockner i dr. Među europskim planinskim lancima ističu se još Pirineji, Apenini, Karpati i Dinaridi. Najviši vrh Europe je Elbrus na Kavkazu (5642 m).

Planine u BiH

Kao što već znate Bosna i Hercegovina je većim dijelom planinska zemlja. Planine su bogate termalnim izvorima i rudnim nalazištima, a izoliranost pojedinih područja dovela je do razvoja i očuvanja endemskih vrsta flore i faune.

Nalazeći se u centralnom dijelu Balkanskog poluotoka, Bosna i Hercegovina i njene planine kroz povijest su bile na putevima raznih civilizacija koje su ostavile svoja obilježja. Najupečatljiviji ostaci prošlosti su nekropole stećaka iz srednjeg vijeka koje se mogu naći i na visinama blizu 2000 m n/v.

Bh. planine sa svojim brojnim visokim vrhovima čine četiri petine države i predstavljaju dio Dinarskog lanca koji se pruža u pravcu sjeverozapad – jugoistok. Dinaridi ili Dinarske Alpe formiraju planinski lanac u južnoj Europi (Pružaju se oko 645 kilometara duž obale Jadranskog mora) , na području Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Italije, Kosova, Slovenije i Srbije. Dinaridi su peto najveće robusno i intenzivno uzdignuto planinsko područje Europe. Uglavnom su formirani u mezozoiku i kenozoiku, od sedimentnnih stijena, građenih od dolomita, krečnjaka, pješčara i konglomerata koji su nastali djelovanjm nekadašnjih mora i jezera koja u tim područjima. Vranica je jedina planina silikatne strukture u Dinaridima.

Šezdeset planina u Bosni i Hercegovini ima vrhove iznad 1500 m n/v, a vrhove više od 2000 m n/v ima 12 planina. Najviši vrh Bosne i Hercegovine je Maglić sa 2386 m n/v.

 

Planina		Najviši vrh		(m n/v)
Maglić		Maglić		2.386
Volujak		Velika Vlasulja		2.336
Ljubišnja		Dernečište		2.238
Čvrsnica		Pločno		2.228
Vranica		Nadkrstac		2.112
Prenj		Zelena glava		2.103
Treskavica		Đokin toranj		2.086
Vran		Veliki Vran		2.074
Bjelašnica		Bjelašnica		2.067
Lelija		Velika Lelija		2.032
Zelengora		Bregoč		2.014
Cincar		Cincar		2.006

Ljepote planina u BiH jednostavno ostavljaju bez daha. Zaista je teško reći koja je od bh. planina najljepša, jer je svaka od njih jedinstvena i autentična na svoj načina, te predstavlja fantastični dragulj prirode.