Centar za mirovno obrazovanje u suradnji sa Zelenom akademijom Laudato si’, održao je treći modul drugog ciklusa na temu „Šume-globalno zajedničko dobro“.
27. i 28. 9. u planinarskom domu na Bučićkoj ravni okupilo se zanimljivo društvo povezano temama koje nas istovremeno povezuju, inspiriraju i zabrinjavaju.
U uvodnom dijelu riječ je uzeo Alen Kristić, voditelj projekta, te nas upoznao s programom i predavačima. Predsjednica Društva Željka Zlojo-Martinović pozdravila je sve prisutne i rekla par crtica o Društvu.
U nastavku smo slušali predavanje na temu Borba za zaštitu šuma, iz lokalne i globalne perspektive o čemu je govorio prof. dr. sc. Dalibor Ballian. Utjecaj čovjeka na mikro i makro prostoru, te izazovi s kojima se susrećemo u eksploataciji šumskih resursa u BiH, te svijetu, prilike i opasnosti predstavljaju hod po žici u kojemu čovjek predstavlja bitnu kariku u održanju ravnoteže na planetu.
Uz navedenu temu, imali smo priliku slušati i o koristi i vrijednosti raznolikosti divljih srodnika voća. Ukratko, priča o divljim voćkama, korisnosti i mogućnosti, te istražnim aktivnostima profesora na razini genetskog istraživanja.
Simbolika stabla u svijetu mitološkog i religijskog bila je tema profesora Rasima Ibrovića. Poveznica uloge drveća s drevnim vjerovanjima i razlozima zašto je baš tako na vrlo upečatljiv način prezentirao nam je sljedeći predavač. Sve religije na sličan način vide drvo kao objekt zaštite, utočišta, identifikacije, pa i pojam koji kad se razloži korelira sa strukturom ljudskog bića, tijelo, duša, duh. Za razliku od prethodnog izlaganja prof. Balliana koje se temeljilo na kvantitativnim prikazima, prof. Ibrović je ulogu drveta prezentirao i povezao s mističnim, religijskim, duhovnim, kako i sam kaže s osnove kvalitativnog.
U nastavku, posebno mjesto zauzima kozmičko drvo koje čovjeka povezuje s božanskim svjetovima kroz tradicijske postupke i vjerovanja u svim religijama.
Tema Cirkularna ekonomija kao odgovor na globalnu ekološku krizu Vladimira Grabovca potekla je iz predavača kao bujica. Kako na kraju veli, na ovakav način izlaganja smo ga potakli mi, učesnici predavanja kroz interakciju i energiju koju je osjetio među publikom. Usponi i padovi u poslovnom svijetu kroz osobno iskustvo prenio je na jedan neuobičajen način. Neprirodan ekonomski rast koji na dugi rok ruši sve pred sobom je jedan od glavnih izazova današnje makroekonomske politike u svijetu. Ono što možemo učiniti je da krenemo od sebe, žrtvovati dio sebe, svog vremena kako bi ovaj svijet ostavili svojim unucima u što boljem stanju.
Nekad je netko ranije rekao da ekonomskoj krizi najčešće prethodi kriza morala, a danas je to itekako izraženo.
Uz sve navedeno, kako reče Rabindranath Tagore: „Onaj tko posadi drvo, znajući da sigurno neće sjediti u njegovoj sjenci, počeo je da razumijeva smisao života“.
Možda je izlaz iz krize u kojoj jesmo primjena koncepta žrtve, osobne, na koju smo zaboravili živeći u vremenima izobilja u kojima jesmo.
Sve ove teme bile su vrlo zanimljivo prezentirane i iskustvom argumentirane. Okupljeni slušatelji u zelenoj oazi našeg planinarskog doma su oko svake teme razvili vrlo plodonosnu i zanimljivu diskusiju, koja je urodila mnogim novim pitanjima i idejama povezanih zajedničkim oblastima, koje i nas itekako dotiču na više načina.
Dva dana zanimljivih predavanja, planinarenja i druženja je oplemenio sve prisutne, a rezultat je da smo svi došli do istog zaključka.
Čovjek da bi opstao se mora vratiti prirodi, jer su svi odgovori oko nas i u nama samima. Moramo se prisjetiti zašto je sve tako jednostavno i dovoljno.
Zahvalnost za male stvari koje život čine tako lijepim, kap vode i list u sebi sadrže tajnu života.
Trebamo samo zastati i sjetiti se što je važno i oslobodite se tereta koji smo sami sebi stvorili i zbog kojeg režemo stablo na kojem sjedimo.
Duhovna i stvaralačka dimenzija prirode je istovremeno i naša vlastita stvarnost koju smo demokratski zatrpali smećem i plastikom, istovremeno tražeći lijek za neke buduće bolesti koje ćemo samo stvoriti.
Kažu da pisci današnjeg vremena znaju opsovati na početku knjige kako bi ostavili čitatelja usredotočenog dok ne zagrize. Naši izlagači su to na svoj način uradili bez da su išta od toga, a rezultat je bio puni fokus svo vrijeme. Izražavamo posebno zadovoljstvo i ponos da ovo predavanje se dogodilo baš kod nas, na Bučićkoj ravni.
A možda sve ima svoje zašto, jer božanska uplitanja vidimo tek kad prođe neko vrijeme. U svakom slučaju, prirodni ambijent učinio je svoje da uprirođeni ljudi kakvi su se i sreli ovaj vikend tu gore, bliže nebesima, kliknu na prvu i iznesu najbolje od sebe.
Uživali smo, a nadamo se i skorom viđenju.
Foto: Facebook – Centar za mirovno obrazovanje
